884. Molitva za Rosh Hashanah

U molitvi za Rosh Hashanah kažemo: „Sretan je čovjek koji Te ne zaboravlja i sin čovječji koji se trudi u Tebi.“ Trebamo pitati: ako ne zaboravlja Stvoritelja, što znači taj trud?

U molitvi „Pomoć naših otaca“ kažemo: „Sretan je čovjek koji sluša Tvoje mitzvot (zapovijedi) i stavlja Tvoju Toru (zakon) na svoje srce.“

Trebamo razumjeti značenje slušanja mitzvot Stvoritelja. Trebalo bi reći: „Sretan je čovjek koji izvršava ili slijedi Tvoje mitzvot“, a ne „sluša Tvoje mitzvot“. Također, što je „Tvoja riječ“, a što „Tvoja Tora“? Što znači „riječ“, a što Tora, i što znači „stavlja na svoje srce“? Kako čovjek stavlja Toru i riječi na srce i zašto ih je potrebno staviti na srce, a ne u um?

Također, što znači to što u molitvi za Rosh Hashanah kažemo: „Malchuiot (kraljevstva), sjećanja, Shofarot (množina od Shofar, svečani rog)“? Naši su mudraci rekli: „Malchuiot (kraljevstva), kako biste Me okrunili. Sjećanja, kako bi sjećanje na vas došlo preda Me. A čime? Shofarom.“ Kakva je povezanost i zbog čega Shofar uzrokuje kraljevstvo i sjećanje?

Također, Rosh Hashanah naziva se „danom suda“. Isto tako, što je mjesec Elul te što znače ponavljanje i redoslijed molitve prije Rosh Hashanah?

Najvažnije je ne zaboraviti Stvoritelja ni na trenutak. Kako možemo biti nagrađeni time? Tako što ćemo se svaki put truditi sve snažnije, s više snage i moći. Time bivamo nagrađeni svojstvom „sjećanja“. Zato je formulacija dana u obliku savjeta.

Također, „Sretan je onaj koji sluša Tvoje mitzvot“, što znači da postoji činjenje i postoji slušanje. „Slušanje“ znači da bivamo nagrađeni slušanjem iz usta Stvoritelja, što se naziva Dvekut (prianjanje) duha uz duh. To se smatra Dvekut, što znači da čujemo Davatelja Tore.

On tumači da je način da budemo nagrađeni time taj da čovjek „stavi Tvoj zakon na svoje srce“, a ne u mozak, koji je intelekt, jer intelekt samo služi čovjeku; on je tek vanjska sila. Zato se čovjek naziva „srcem“, kao što je napisano: „Jer naklonjenost čovjekova srca zla je od njegove mladosti.“

„Tvoja riječ“ znači da čovjek mora vjerovati da su sve riječi koje izgovara svojim ustima samo snagom Stvoritelja, i to se naziva „Tvoja riječ“. Ako čovjek u to vjeruje, zasigurno neće govoriti isprazne riječi, lagati, ogovarati niti klevetati, budući da Svjetlost u njoj reformira zlo u njegovu srcu u dobro, a tada biva nagrađen slušanjem Tore.

U vezi s „Malchuiot (kraljevstva), sjećanja, Shofarot (množina od Shofar)“, „kako bi sjećanje na vas došlo preda Me“, znači da će sva snaga sjećanja koja je u vama biti samo preda Mnom, odnosno pred Stvoriteljem, odnosno radi Stvoritelja.

Također, postoji pitanje prihvaćanja tereta kraljevstva nebeskog, što je na Rosh Hashanah, budući da je taj dan početak mjeseca, i tada nam je potreban novi poredak, odnosno prihvaćanje tereta kraljevstva nebeskog, a to bismo mogli zaboraviti. Zato on kaže „sjećanja“, odnosno da se uvijek moramo sjećati prihvaćanja tereta kraljevstva nebeskog. Način da se ne zaboravi jest Shofar. Shofar se naziva „ljepotom rabi Yochanana“, Shufra (aramejski: ljepota) od Adam HaRishon, a ljepota se naziva…