Lekcija 31: Kabalistička glazba
Lekcija 31
Kabalistička glazba
Odabrani citati iz izvora
Slajdovi 2-4
Iz: Baal HaSulam, "Pri Hacham: Razgovori", "Ugodnost pjesama i glazbe"
"Melodija je posrednik između duhovnog i tjelesnog. To znači da su sve što može obuhvatiti moć mašte, sve o čemu srce može misliti i promišljati, sve što usta mogu izgovoriti i uho čuti, glavne sile koje djeluju u srcu. Stoga su sva gore navedena razlučivanja tjelesna i među njima uopće nema duhovne forme, jer da nisu tjelesna, ne bi proizvela osjet u tjelesnom biću.
I ne postoji nijedan osjet na svijetu koji nije povezan s maštom. Budući da se mašta smatra tjelesnom, i osjet zajedno s njom postaje tjelesan. Međutim, osjeti koji se bude glazbom ne nose sa sobom nikakvu tjelesnu silu ni maštu, osim što se povezuju s osjetima koji su već prošli kroz čovjeka posredstvom maštanja, a sve je već zaboravljeno.
Sada se, prema zakonu glazbe, stari osjeti otkrivaju bez ikakve sličnosti s prijašnjim maštanjima. Zato oni sadrže ugodu čak i kad dolaze iz tužnih osjećaja. Iako su u svoje vrijeme, to jest, dok su bili povezani s maštanjima koja su im prethodila, bili vrlo mutni, sada, budući da su djela zaboravljena, a maštanja ostala na svom mjestu, te se otkrivaju samo osjeti, oni su stoga više povezani s duhovnošću i vječnošću.
Zbog toga u njima postoji velika ugoda i nikakva mutnoća, jer vječnost ostaje u tajni ugode, kao što je poznato."
Slajdovi 5-6
Iz: Baal HaSulam, Shamati, članak br. 50 "Dva stanja"
"...kao što Stvoritelj daje, tako je i svijet sada zaokupljen isključivo davanjem.
To je poput tužne melodije. Neki glazbenici znaju izraziti patnju o kojoj je melodija sastavljena, jer su sve melodije poput govornog jezika, gdje melodija tumači riječi koje čovjek želi izgovoriti naglas. Ako melodija pobuđuje plač kod slušatelja do te mjere da svatko plače zbog patnje koju melodija izražava, tada se to naziva 'melodijom' i svi je vole slušati.
Međutim, kako ljudi mogu uživati u patnji? Zato što melodija ne ukazuje na sadašnju patnju, nego na prošlu, odnosno na muke koje su već prošle, bile zaslađene i dobile svoje ispunjenje. Zbog toga ih ljudi vole slušati, jer to ukazuje na zaslađivanje sudova, na to da su patnje koje je čovjek imao bile zaslađene. Zato je te patnje slatko slušati, a tada se svijet naziva 'Sveta Shechina (Božanstvenost)'.
Slajd 7
Iz: Rabash, članak br. 238, "Radost mladoženje i nevjeste"
"Radost koja proizlazi iz plesa slična je tužnoj melodiji u kojoj ljudi uživaju. Melodija prikazuje skup patnji koje su već prošle, ali sada uživamo u dobrobitima koje smo stekli kroz te patnje. Isto tako, ples sadrži radost zbog toga što su, nakon svih uspona i padova kroz koje su prošli, ipak ostali čvrsto stajati na svom mjestu."
Slajd 8
Iz: Rabash, članak br. 1 (1991.), "Što znači 'Nemamo drugog Kralja osim Tebe' u radu?"
"Kako čovjek može pjevati Stvoritelju kad vidi da je pun nedostataka i da njegovo srce nije potpuno sa Stvoriteljem, te osjeća da je daleko od Stvoritelja? A ponekad čak želi pobjeći iz bitke. Kako može reći da je to milost Gospodnja i da o tome pjeva Stvoritelju? <...>
To je značenje riječi: 'O milostima Gospodnjim pjevat ću zauvijek.' To jest, s jedne strane čovjek je radostan i o tome pjeva. S druge strane vidi da se mora pokajati. Drugim riječima, mora moliti Stvoritelja da ga približi i da mu da želju za davanjem, koja je druga priroda."
Slajd 9
Iz: Zohar za sve, svezak 3, VaYechi, "Jakov je živio", str. 117
"Pisano je: 'Služite Gospodinu s radošću; dođite pred Njega s pjesmom.' Nema služenja Stvoritelju osim iz radosti. Shechina (Božanstvenost) ne prebiva u tuzi, kao što je napisano: 'A sada mi dovedite svirača.' I dogodilo se kad je svirač zasvirao. Riječ 'svirati' napisana je tri puta kako bi se probudio duh iz izvora potpunosti, Zeir Anpina, koji uključuje tri linije, što je potpuni duh. Trostruko 'svirati' odgovara njegovim trima linijama."
Slajd 10
Iz: Rabash, članak br. 7 (1990.), "Koja su vremena molitve i zahvalnosti u radu?"
"'Shechina (Božanstvenost) prebiva samo iz radosti', kao što je napisano: 'I bit će kao glazbenik koji svira, i duh Gospodnji bit će na njemu.' Iz toga slijedi da je glavno vrijeme kad čovjek biva nagrađen prebivanjem Shechine upravo vrijeme potpunosti, jer upravo u vrijeme potpunosti može primiti svoju dušu."
Slajd 11
Iz: rav Kalonymus Kalman Shapira, "B'nei Machshavah Tovah"
"Melodija je samo jedna vrsta otkrivanja duše i njezinih osjećaja. To se otkriva u govoru, kad čovjek govori svom prijatelju o svojim mislima i osjećajima tuge i radosti, a još više u svom glasu... Stoga melodija, koja se sastoji od radosnih ili gorkih zvukova, budi čovjekove osjećaje, kroz koje se otkrivaju iskre i udovi duše."
Slajd 12
Iz: Sichot HaRan (rabi Nachman iz Breslova), 273
"Dobro je da se čovjek navikne oživljavati samoga sebe nekom melodijom, jer je melodija vrlo velika i uzvišena stvar."