Međutim, kad preispitamo djela pojedinca, vidjet ćemo da su obavezna. On je primoran učiniti ih i nema slobodu izbora. Na neki način, on je poput variva koje se kuha na štednjaku; nema drugog izbora osim kuhati se, jer je Providnost život obilježila s dva lanca: užitak i patnju.

Živa bića nemaju slobodu izbora - izabrati bol ili odbiti užitak.

Prednost čovjeka nad životinjama jest u tome što čovjek može izabrati neki udaljeni cilj, odnosno pristati na određenu količinu trenutačne patnje, radi izbora buduće dobrobiti ili užitka koji će postići nakon nekog vremena. No zapravo, ovdje ne postoji ništa više od naizgled komercijalne računice, pri čemu se buduća dobrobit ili užitak čini boljim i poželjnijim od agonije koju trpe zbog patnje koju su pristali preuzeti sada.

Stoga, primanje užitka samo je odgođeno...

I nakon svega što je rečeno i učinjeno, nema razlike između čovjeka i životinje. I ako je to slučaj, ne postoji ni sloboda izbora, već samo privlačna sila koja ih vuče prema svakom prolaznom užitku i odbija od okolnosti u kojima pate. I Providnost ih vodi kamo god želi pomoću te dvije sile, bez da ih pita za mišljenje.

Nadalje, čak ni određivanje vrste užitka i dobrobiti nisu dio čovejkove slobode izbora, već i u tome on slijedi volju drugih, kako oni žele, ne kako on želi. Primjerice;sjedim, odijevam se, govorim i jedem. Sve to ne činim zato što želim sjediti tako, govoriti tako, odijevati se tako ili jesti tako, već zato što drugi žele da sjedim, odijevam se, govorim i jedem na taj način. Sve to slijedi želje i prohtjeve društva, a ne moju slobodu izbora.

Osim toga, u većini slučajeva činim sve to protiv svoje volje. Jer bilo bi puno lakše ponašati se jednostavno, bez opterećivanja. Ali vezan sam čeličnim okovima, u svakom svom pokretu, za prohtjeve i manire drugih, koji čine društvo.

Pa recite mi onda, gdje je moja slobodna volja?“

(Baal HaSulam, Članci, "Sloboda")

Četiri čimbenika

Imajte na umu da svaka pojava koja se dogodi u bićima svijeta ne smije se smatrati proširenjem postojanja iz nepostojanja, već postojanjem iz postojanja, kroz stvarni entitet koji je odbacio svoj prethodni oblik i odjenuo sadašnji.

Stoga, moramo shvatiti da u svakoj pojavi na svijetu postoje četiri čimbenika, pri čemu ta pojava nastaje iz sva četiri zajedno. Nazivaju se ovim nazivima:

• Izvor/baza
• Nepromjenjivo uzročno-posljedično djelovanje vezano uz atribute izvora.
• Unutarnje uzročno-posljedično djelovanje koji se mijenja pod utjecajem vanjskih sila.
• Uzročno-posljedično djelovanje vanjskih sila koje utječu na nju izvana.”

(Baal HaSulam, "Sloboda")

Važnost okoline

Čovjekova kontrola nad samim sobom mjeri se samo u pitanju izbora okoline i za to treba biti nagrađen ili kažnjen.

Uvijek možemo dodati po pitanju izbora svoje okoline, koju čine prijatelji, knjige, učitelji itd. To je poput čovjeka koji je od oca naslijedio nekoliko stabljika pšenice. Iz te male količine može uzgojiti mnogo desetaka stabljika odabirom okoline za svoj izvor, poput plodne zemlje koja sadrži sve neophodne minerale i sirove materijale koji će  obilno hraniti pšenicu.

Tu je također i pitanje rada na poboljšanju okolišnih uvjeta, kako bi odgovarali potrebama biljke i poticali rast, jer mudri će učiniti dobro izaberu li najbolje uvjete i uspjet će. No budala će uzeti što god mu dođe i tako pretvoriti sjetvu u prokletstvo umjesto blagoslova.

(Baal HaSulam, "Sloboda")