Lokalni Sastanak

"Sloboda"

U članku ovog tjedna čitamo iz Baal HaSulamovih pojašnjenja o slobodi izbora.

Kao što je ranije spomenuto, Baal HaSulam je opširno pisao kako bi pomogao studentima postići svrhu stvaranja - postizanje jednakosti forme s osobinama Stvoritelja (ljubav i davanje) - bez odstupanja s puta.

Prvo ćemo pročitati neke odlomke iz članka, a zatim pokušati razumjeti što se događa u tekstu, nakon čega slijedi još jedno čitanje i rasprave o temama zajedno.

Imamo i dodatni isječak od Rav Dr. Michael Laitmana kao važno pojašnjenje članka.

"Sloboda"

Rav Yehuda Ashlag, Baal HaSulam

"'Harut [urezano] na pločama'; ne čitajte to kao 'Harut', već 'Herut' [sloboda], što nas uči da su bili oslobođeni od anđela smrti."

[Shemot Rabbah 41]

Potrebno je razjasniti ove riječi, jer kako je prihvaćanje Tore povezano s oslobođenjem od smrti? Štoviše, nakon što su postigli vječno tijelo koje ne može umrijeti kroz prihvaćanje Tore, kako su ga ponovno izgubili? Može li nešto vječno nestati?

Sloboda Volje

Da bismo razumjeli uzvišeni pojam "slobode od anđela smrti", prvo moramo razumjeti koncept slobode kako ga obično shvaća čitavo čovječanstvo.

Opće je mišljenje da se sloboda smatra prirodnim zakonom koji se odnosi na sav život. Tako vidimo da životinje koje budu zarobljene umiru kada im oduzmemo slobodu. To je jasan dokaz da Providnost ne prihvaća porobljavanje nijednog stvorenja. I zato nije slučajno što se čovječanstvo bori posljednjih nekoliko stotina godina kako bi ostvarilo određenu mjeru slobode pojedinca.

Unatoč svemu, ovaj pojam, izražen tom riječju, "sloboda," ostaje nejasan, a ako dublje istražimo značenje te riječi, gotovo ništa neće ostati, jer prije nego što tražite slobodu pojedinca, morate pretpostaviti da svaki pojedinac, sam po sebi, ima tu osobinu zvanu "sloboda," što znači da netko može djelovati prema vlastitom izboru svoje slobodne volje.

Otvorena rasprava

Kako se odnosimo prema potencijalno zbunjujućim pojmovima u članku?

Užitak i bol

Međutim, kada promatramo čovjekova djela, vidimo da ih čini iz nužde. Prisiljen je činiti ih i nema izbora. Na neki način, on je poput variva koje se kuha na štednjaku; nema izbora nego da se kuha, jer je Providnost povezala život s dvije uzde: užitkom i boli.

Živa bića nemaju slobodu izbora—birati bol ili odbaciti užitak. A čovjekova prednost nad životinjama je što čovjek može težiti udaljenom cilju, što znači pristati na određenu količinu trenutne boli, radi buduće koristi ili užitka, koje treba postići nakon nekog vremena.

Ali zapravo, ovdje nema ničeg više od naizgled komercijalne kalkulacije, gdje se buduća korist ili zadovoljstvo čine poželjnijima i korisnijima od muke koju trpe zbog boli koju su pristali trenutno preuzeti. Ovdje postoji samo pitanje odbitka—pri čemu odbijaju bol i patnju od očekivanog zadovoljstva, i ostaje neki višak.

Tako se zadovoljstvo samo odgađa. A ponekad se dogodi da smo na mukama jer zadovoljstvo koje smo primili nije višak kojem smo se nadali u usporedbi s mukom koju smo pretrpjeli. Stoga smo u manjku, baš kao i trgovci.

Otvorena rasprava

Prema vašem razumijevanju, koja je razlika između čovjeka i životinja u slobodi izbora?

I kad se sve zbroji, nema ovdje razlike između čovjeka i životinje. A ako je to slučaj, nema nikakvog slobodnog izbora, već sila privlačnosti koja ih vuče prema bilo kojem prolaznom zadovoljstvu i odbija ih od bolnih okolnosti. Providnost ih vodi kamo god želi pomoću te dvije sile, ne pitajući za njihovo mišljenje po tom pitanju.

Štoviše, čak i određivanje vrste užitka i koristi u potpunosti je izvan vlastite slobode izbora, već slijedi volju drugih, kako oni žele, a ne on. Naprimjer: sjedim, oblačim se, govorim i jedem. Sve to ne činim zato što želim sjediti na taj način, ili razgovarati na taj način, ili se odijevati na taj način, ili jesti na taj način, već zato što drugi žele da sjedim, govorim, odijevam se i jedem na taj način. Sve to prati želju i hir društva, a ne moju vlastitu slobodnu volju.

Štoviše, u većini slučajeva sve to radim protiv svoje volje. Jer bilo bi mi ugodnije ponašati se jednostavno, bez ikakvog tereta. Ali ja sam okovan željeznim okovima, u svim svojim kretnjama, za hirove i manire drugih, koji čine društvo.

Otvorena rasprava

"Pa recite mi, gdje je moja sloboda volje?"

Dakle, recite mi, gdje je moja sloboda volje? S druge strane, ako pretpostavimo da volja nema slobodu, i svi smo kao strojevi koji djeluju i stvaraju kroz vanjske sile koje ih prisiljavaju da djeluju na taj način, što znači da smo svi zatvorenici Providnosti, koja, koristeći ta dva lanca, užitak i bol, gura i povlači nas kako želi, prema onome što ona smatra prikladnim.

Ispostavlja se da u svijetu ne postoji nešto poput sebičnosti, jer nitko ovdje nije slobodan niti stoji neovisno. Nisam vlasnik djela i niti sam činitelj jer želim činiti. Umjesto toga, to je zato što sam prisiljen djelovati protiv svoje volje i bez svog znanja. Tako nagrada i kazna izumiru.

I to je prilično čudno ne samo za vjernike, koji vjeruju u Njegovu Providnost i mogu se osloniti na Njega i vjerovati da Njegovo djelovanje za cilj ima samo najbolje. Još je čudnije za one koji vjeruju u prirodu, jer prema gore rečenom, svi smo zarobljeni lancima slijepe prirode, bez svijesti ili odgovornosti. A mi, odabrana vrsta, s razumom i znanjem, postali smo igračka u rukama slijepe prirode, koja nas vodi u nepoznato, i tko zna kamo?

Isječci

Pitanja za radionicu
(izabrana prema tijeku sastanka)

Kamo vas članak vodi?

Kako biste opisali motive za učenje?

Prema onome što smo naučili u članku, kako možemo povećati našu želju za jednakošću forme sa Stvoriteljem?

Gdje nalazimo našu odgovornost za duhovni razvoj?

Vidimo se sljedeći tjedan